Akropolj – Arheološki dragulj starog sveta

Akropolj Atina

Malo je onih koji se istog trena ne srode sa slikom ove citadele antičke Atine smeštene na vrhu ravne stene iznad grada.

akropolj atina

Akropolj i nastanak grčke civilizacije

Akropolj odiše bogovskom snagom i izaziva strahopoštovanje kod posetilaca i lokalaca, a za svoje građane, ujedno je i obeležje sigurnosti. Na krovu Atine, ili kako je još zovu, grad bogova, mitova i legendi nalazi se Akropolj. Sastoji se od 4 građevine: 1. Partenon – najveći održani spomenik dorske arhitekture, 2. Erehteon – jonski hram, 3. Propileje – ulazna kapija u Akropolj, i 4. hram Atine Pobednice. Prema legendi Erehteon se nalazi na mestu gde su se Posejdon i Atina nadmetali ko će biti zaštitnik grada. Posejdon je gurnuo svoj trozubac u stenu i izbio je izvor, dok je Atina kopljem dodirnula zemlju i maslina je porasla. Atina je proglašena pobednicom, a veliki grad Atina imenovan je po njoj, dok je Posejdon dobio malo selo na Sirosu nakon što je otkriveno da je samo pukao vodovod. Brdo na kom se nalazi Akropolj bilo je naseljeno od 4. veka pre nove ere, ali u Perikleovo doba, u 5. veku pre nove ere dobija svoj prepoznatljiv izgled u kom su izgrađene mnoge značajne građevine, među kojima je najznačajnija Partenon.

akropolj atina

Prema istraživanju Biznis Insajdera, američkog magazina, najistaknutije arhitekte sveta smatraju Akropolj za najveći arheološki dragulj, a hram Partenon za najlepšu građevinu na svetu. Jasno vidljivi iz bilo kojeg dela Atine, savršeno uravnoteženi beli stubovi Partenona ponosno se uzdižu kao besmrtni pokazatelj ljudske kreativnosti. Simbol je savršene proporcije i antičkog ideala lepote.

atina akropolj

Akropolj - Partenon

Partenon i druge glavne zgrade na Akropolju sagradio je Perikle u petom veku pre nove ere kao spomenik kulturnim i političkim dostignućima stanovnika Atine u čast grčke boginje Atine, zaštitnice grada. Termin akropola znači gornji grad, a mnoge gradske države drevne Grčke sagrađene su oko akropole gde stanovnici mogu da odlaze kao utočište u vreme invazije. Iz tog razloga su najsvetije građevine obično na akropoli. To je najsigurnije mesto u gradu.

Pre samo 150 godina još uvek su postojali stanovi na atinskom Akropolju. Oni koji su čitali Aristofana setiće se da su se žene u Lizistrati Atine u znak protesta zabarikadirale u tvrđavi, umorne od svojih muškaraca koji su ratovali protiv Sparte. Oduzimajući im seks, kuvanje i negu, bila je to sjajna strategija koja bi možda i danas uspela. Bez obzira na to, ta predstava je otvorila vrata temi seksualne frustracije u komediji i bez nje možda ne bismo imali Voodija Allena.

Sada još uvek ima protesta koji se povremeno održavaju tako što zaposleni na lokaciji zatvaraju Akropolj za turiste, od kojih su neki čekali čitav život da dođu u Grčku. Srećom, ovi su retki i kratkog trajanja.

Partenon

Kao i većina grčkih hramova, Partenon je korišćen kao trezor, a jedno vreme je bio trezor Delskog saveza. U 6. veku korišćen je kao hrišćanska crkva posvećena Bogorodici, a nakon što su Turci osvojili Grčku korišćen je i kao džamija, početkom druge polovine 15. veka.

Od Perikleovog doba, tokom cele antike i srednjeg veka, Akropolj je pretrpeo mnoga razaranja i pljačke. Mnogi osvajači odnosili su i uništavali drevne spomenike, a najveću štetu nanelo je Osmanlijsko carstvo, koje je Partenon pretvorilo u oružarnicu. Sada, uz pomoć kompjuterske tehnologije, tim istoričara, arhitekti, arheologa i dizajnera uspeo je da rekonstruiše ovaj drevni centar Atine, i evo kako je on izgledao za vreme svog ”zlatnog doba”.

Svojom centralnom pozicijom u Atini, Akropolj se nalazi u blizini drugih značajnih arheoloških i kulturnih lokaliteta, pa kada se već uputite u obilazak Akropolja, možete posetiti i čuveni kraj Plaka, Hefestov hram, trg Monastiraki i Hadrijanovu biblioteku, i glavni trg Atine, Sintagma.

atina akropolj stari vek

Muzej Arkopolja

Takođe, na Akropolju se nalazi i Muzej Akropolja koji je od 2007. godine bio obavezna stanica pri obilasku najpoznatijeg svetilišta. 2007 godine ovaj muzej je zatvoren zbog nedovoljnog prostornog kapaciteta, i tada su svi eksponati prebačeni u novi akropoljski Muzej u podnožju svetilišta, a sastoji se od zbirki eksponata, predmeta, skulptura, rejlefa i drugih arheoloških važnih elemenata koji su pronađeni upravo na Akropolju. Oni su hronološki poređani tako da su obuhvaćeni svi periodi stare Grčke, uključujući i Mikensku Grčku, klasičnu Grčku, antičku Grčku..

Zanimljivo je to da je poslednji sprat svoje građevine, Novi muzej na Akropolju, rezervisao za delove Partenona koji se nalaze u Velikoj Britaniji a koje Grčka želi nazad.

Ispod Akropolja nalazi se pozorište Heroda Atika, koje su Rimljani izgradili 161. godine nove ere i koje se i danas koristi za klasične koncerte, balet, predstave visoke kulturne vrednosti.

akropolj atina

Akropolj radno vreme

Akropolj je otvoren od 8 do 18:30 svakog dana. Ovi sati se mogu menjati u zavisnosti od godišnjeg doba, a ponekad je otvoren u večernjim satima kada je pun mesec u letnjim danima. Prilikom ulaska na Akropolj neće Vam biti dozvoljeno da ponesete rančeve ili torbe. Morate ih pregledati, pa ako trebate poneti torbu sa sobom, imajte rezervni džep za dragocenosti. Ulaz na Akropolj košta oko 20 evra, a uključuje obilazak i drevne agore, pozorište Dionisos, Kerameikos, rimsku Agoru, Kulu vetrova i hram Zevsa Olimpijskog. Muzej Akropolja je otvoren, ali ulaznica za muzej se dodatno plaća.

Ukoliko ste odlučili da je baš Grčka prava destinacija za letovanje po Vašem ukusu, ili se možda odlučite da novogodišnje praznike dočekate sa nama u Atini, nezaobilazna stanica, izlet u našem paketu, svakako je Akropolj i neverovatne građevine koje su opstale sve do danas.