Egipat, zemlja faraona, piramida, pustinja, neverovatnih plaža, mirnog mora, antičke civilizacije, svetskih spomenika... Zaista je mnogo razloga za putovanje u Egipat. Za ovu pustinjsku lepoticu se vezuje mnogo interesantnih priča. U nastavku možete pročitati neke od zanimljivosti o Egiptu:
Tradicionalana Egipatska hrana zasnovana je na jagnjećem mesu i raznolikom korišćenju povrća i sočiva. Njihova hrana je jako pogodna za vegane. Neka od poznatijih jela su humus i favela – napravljeni od semenki graška, boranije, pasulja, leblebije. Prinač, odnosno sutlijaš, važi za jednu od omiljenih poslastica. Pored njihove omiljene poslastice, prihvatili su i neke turske, kao što su baklava, alva i sudžuk.
Zbog teških životnih uslova, Egipćani su koristili sve što ih okružuje. Činjenica je da nisu imali zubare, te su im se zubi kvarili i trulili, ali domišljati Egipćani su se dosetili da od drveta prave četkicu za zube, dok im je pasta (colgate starog veka) bila smesa na bazi pepela. Koliko su vodili računa i o svom dahu govori i to da su za osveživanje daha koristili cimet i med, uz dodatak tamjana.
Još od davnina datira borba za položaj i prava žena u društvu. Za razliku od žena u staroj Grčkoj, Egipćanke su težile ka jednakosti sa muškarcima u svim sferama društva, te su imale zakonsku i finansijsku nezavisnost. Mogle su da vode poslove, poseduju i raspolažu imovinom, zaključuju sve vrste ugovora i iniciraju razvod. Prilikom sklapanja braka potpisivao se dokument o posedovanju imovine i ukoliko bi došlo do razvoda žene u Egiptu su imale pravo na svoju imovinu koju su unele u brak, sličan današnjem predbračnom ugovoru. Imućne žene su mogle čak da postanu doktorke ili sveštenice, a imale su i pravo da uživaju kraljevsku moć, odnosno mogle su biti faraon.
Verovali ili ne, buđav hleb ili zemlja koristili su se protiv infekcija pre nego što je počeo antibiotik da se koristi.
Postoji verovanje da reka Nil plavi zbog suza boginje Izide, a ova pojava bila je bitna za njihove useve. Zbog toga se slavi svetkovina pod imenom „Noć plave suze“.
Ljudi su od davnina imali potrebu za zaštitom svoje imovine, odnosno kuća, te su tako nastala prvo vrata, a kasnije i prve brave. Želeći da zaštite svoju imovinu i privatnost Egipćani su napravili mehanizam zaključavanja sličan današnjem. Brave su bile od drveta, zakivane na drvenoj dasci koja se stavljala na držače preko vrata. Takođe su imali i veliki drveni ključ.
Modni detalj u Starom Egiptu predstavljala je šminka. Kada bi se neko našminkao upadljivije i sa više nijansi to bi značilo da je na višoj poziciji na društvenoj skali. Šminka nije uvek bila samo modni detalj, već se verovalo da ima i dejstvo ozdravljenja, te su se šminkali i muškarci i žene. Muškarci su šminkali samo deo oko očiju sa bojom koju su pravili mešanjem masti, čađi, minerala i pepela. Žene su ulepšavale ruke kanom, a karmin i rumenilo su pravile od crvene gline. Puder su pravili od klasične gline, dok su pribor obično pravili od drveta, kostiju i slonovače. Šminka je za njih imala i rigilijsko značenje, te se smatralo da sastav njihove šminke na bazi olova ima magične moći isceljenja i sprečava očne infekcije.
Stari Egipćani su tvorci najstarijih društvenih igara koje datiraraju još iz davne 3500. godine pre nove ere. Radovali su se slobodnom vremenu koje, nakon napornog dana, mogu da provedu sa porodicom i prijateljima igrajući društvene igre, sviranju i uživanju u njihovom omiljnom piću – pivu. Najpopulanija društvena igra koju su igrali svi slojevi društva je bila igra na sreću poznata kao Senet, a jedna verzija ove igre je i danas popularna u Egiptu. Pored igre Senet, popularne društvene igre su bile i Mehen, Psi i Šakali.
U starom Egiptu graditelji piramida su bili plaćeni pivom. Navodno je jedan radni dan plaćan sa 4 litre ovog alkoholnog pića. Mnogi bi se i danas obradovali kada bi platu dobijali u ovoj dragocenoj tečnosti :)