Stara planina – šta videti?

Stara planina - šta videti? Stara planina se nalazi na jugoistoku Srbije i predstavlja prirodnu granicu između Srbije i Bugarske. Srbiji pripada njen zapadni deo, dok se većim delom prostire u Bugarskoj.

Stara planina je na glasu kao planina koja ima najveći neiskorišćeni potencijal. Mi ćemo Vam predstaviti neke od njenih prirodnih lepota, kao što su potoci, vodopadi, reke, crkve...

Stara planina planinarenje

Midžor - najviši vrh Stare planine

Najviši vrh Stare planine u Bugarskoj je Botev na 2376 metara nadmorske visine, dok je u Srbiji najviši vrh ove planine Midžor na 2169 metara nadmorske visine. Ukoliko se uputite na ovaj najviši vrh videćete prekrasni pogled na celu kotlinu prema Nišu i Vidinsku niziju u Bugarskoj.

Najviši vrh Midžor

Najlakši prilaz do vrha Midžor, označena kao laka staza, je staza koja vodi od Planinkog doma Babin zub. Da biste stignete do najviše tačke, sa prosečnom kondicijom, potrebno je oko 2 i po do 3 sata.

Ukoliko se uputiti do najvišeg vrha, naša preporuka je da imate udobnu obuću, kabanicu, kačket ili šešir jer je Midžor prekriven samo pašnjacima, te ste izloženi vremenskim uslovima.

Babin zub

Babin zub se nalazi na 1758 metara nadmorkse visine, a naziv je dobio po karakterističnoj steni koja svim oblikom podseća na stari zub. Ovaj planinski vrh je poznat i po istoimenom skijalištu koje postaje sve popularnije.

Stara planina - šta videti? -Babin zub

Do čuvenog vrha možete doći pešaka ili autom. Ukoliko biste išli autom, možete doći do vidikovca ispod Baninog zuba, a odatle se uputiti pešaka do samog vrha, do kog vam treba oko 20 minuta.

Stara planina vodopadi

Stara planina ima široku ponudu vodopada koji su poznati po svojoj grandioznosti. Smatra se da se trećina vodopada u Srbiji nalazi baš na Staroj planini. Mi ćemo Vam izdvojiti neke od vodopada koje biste trebli obići.

Vodopad Kaluđerski skokovi

Za sve ljubitelje planinarenja, zaljubljenike koji vole da istražuju prirodu i to po neutabanim stazama, u podnožju Midžora se nalazi vodopad Kaluđerski skokovi. Ovaj novootkriveni kaskadni vodopad počinje na nadmorkoj visini od 1554 metara i visok je neverovatnih 232 metra.

Stara Planina - šta videti? -Kaliđerski skokovi

Vodopad Kaluđerski skokovi je najbolje posetiti na jesen ili proleće. U ovim periodima vodopad je najbogatiji vodom. Naravno ni u letnjem periodu Kaluđerski skokovi neoskudevaju sa vodom, ima je sasvim dovoljno da osetite draž najvišeg vodopada u Srbiji.

Vodopad Tupavica

U dolini Dojkinačke reke krije se najlepši vodopad Stare planine, Tupavica. Nalazi se u blizini sela Dojkinci, u srcu Stare planine, na 1050 metara nadmorske visine i preliva se preko crvenkastih stena visokih 15 metara.

Vodopad Tupavica

Kako biste najlakše došli do ovog vodopada uputite se do planinskog doma "Dojkinci". Od planinskog doma proteže se makadamski put, dug 4 kilometra, koji prati tok Dojkinačke reke i vodi do impozantnog vodopada.

Vodopad Bigar

Na samo 5 kilometara od sela Kalna, na nadmorkoj visini od 450 metara, nalazi se vodopad Bigar. Ovaj prelepi vodopad, visok 35 metara, je dobio ime po šupljikavoj steni preko koje se sliva. Kod vodopada se nalazi uređeno izletište gde možete odmoriti i uživati u predivnom pejzažu.

Vodopad Bigar

Uzvodnodno od vodopada sakriven je pravi dragulj prirode, mala krečnjačka jezerca. Voda u ovim malim jezerima je neobično plavo-zelene boje i toliko je čista da je slobodno možete piti.

Piljski vodopad

Na 4 kilometra južno od sela Topli Do nalazi se Piljski vodopad, visok 64 metra. Staza koja Vas vodi do vodopada je označena crvenim putokazima radi lakšeg snalaženja.

Stara planina -  šta videti?  -Piljski vodopad

Piljski vodopad se sastoji iz dve kaskade, Donji i Gornji Pilj. Donji Pilj je pristupačniji i nije zahtevan ni za planinare početnike. Dok je do Gornjeg Pilja potrebno doći strmom stazom, te se preporučuje iskusnijim planinarima i avanturistima.

Staza koja vodi od sela Topli Do se na jednom delu deonice račva u dva pravca, ka Piljskom vodopadu i Čunguljskom vodopadu, koji je pešački zahtevniji.

Vodopad Kopren

Koprenski vodopad se nalazi severoistočno od Pirota, na nadmorkoj visini od 1.820 metara i visinom od 103 metra. Smešten je u podnožju vrha Kopren, po kome je i dobio ime.

Vodopad Kopren

Jedan je od najviših vodopada. Kako se nalazi na najvišoj nadmorkoj visini u odnosu na ostale vodopade u Srbiji, put do njega je dosta dug i nepristupačan, i zahteva veću fizičku spremnost.

Stara planina reke

Kanjon reke Temštice i Toplodolske reke

Temštica ili Temska reka se nalazi u istočnoj Srbiji. Temštica pripada crnomorskom slivu, i po površini sliva od 820 kilometara kvadratnih je najveća pritoka Nišave.

Temska reka

Gornji deo reke Temštice se naziva Toplodolska reka, koja je dobila ime po istoimenom selu. Temštica je u svom toku, u crvenim stenama, usekla kanjonsku dolinu koja podseća na čuveni Kolorado, zbog čega još nazivaju Mali Kolorado.

Kanjon reke Temštice

Pored toga što je ova reka odlično mesto za kanjoning, takođe usput postoje  i mesta za kupanje i pecanje potočne pastrmke.

Dojkinačka reka

Dojkinačku reku smo već spominjali u opisu Vodopada Tupavica, ali svako da zaslužuje da je još jednom pomenemo kako biste je posetili i uverili se u lepotu ove planinske rečice.

Dojkinačka reka

Dojkinačka reka se nalazi u juguistočnoj Srbiji i pritoka je reke Temštice. Ime je dobila po selu kroz koje protiče, Dojkinci. Izvire na visoravni Kopren iz izvora zvanog "Tri kladenca" koji se nalazi na nadmorskoj visini od 1.860 metara i dugačka je oko 26 kilometara. Dojkinačka reka se spajaju sa Jelovičkom rekom i zajedno se ulivaju u Visočicu, dok se dalje spajaju Visočica i Toplodolka reka i grade Temšticu.

Jelovačko vrelo

Jelovačko vrelo je fenomen prirode koji se nalazi u blizini sela Vrelo, na masivima Stare planine. Jedan od najjačih izvora Stare planine smešten je na levoj strani Jelovačke reke, na nadmorkoj visini od 730 metara.

Jelovičko vrelo

Ovo izletište je pravi melem za dušu, pruža odlične uslove za sportski ribolov i ronjenje.

Jelovičko vrelo je karateristično po tome što presuši na jedan dan u toku godine, u avgustu oko Preobraženja.

Autor: Kostić Slađana