Moskovski metro započeo je svoj rad 1935. godine, sa samo jednom prugom dugačkom 11 km, koja je povezivala svega 13 stanica, da bi se do današnjeg dana razvio u jedan od četiri najprometnijih transportnih sistema u celom svetu.
Proteže se u podzemlju Moskve na više od 320 km i sadrži čak 195 zaustavljanja na tom putu. Metro stanice u Moskvi, reflektuju period sistema u kojem su nastale.
Nijedno putovanje u Moskvu nije potpuno bez istraživanja njegovih fascinantnih i jedinstvenih stanica metroa, poznatih širom sveta, bilo u obilasku sa vodičem ili samostalno
https://www.youtube.com/watch?v=bHXJ6V34YUUOne predstavljaju jedan od najekstravagantnijih projekata SSSR-a i konstruisane su kao „palate za ljude“. Pod Staljinovom komandom, najbolji umetnici i arhitekte bili su zaduženi na dizajniranju građevine koja otelovljava sjaj i svetlu budućnost.
Maršal Staljin naredio je da dizajn bude takav da hrabri građane, da se uzdignute glave dive umetnošću stanice, kao što bi se divili gledajući u sunce i pod tim, Boga.
Svojim reflektujućim mermernim zidovima, visokim plafonima i grandioznim lusterima, mnoge stanice su svojim prugama povezane sa takozvanim „veštačkim podzemnim suncem“.
Postoji 11 linija prevoza, a linije se razaznaju po broju, imenu ili boji. Većina linija prolazi kroz centar grada, osim pete, braon linije, koja je kružna.
Na ovoj kružnoj liniji smer se prepoznaje po glasovima spikera – muški u smeru kazaljke na satu, a ženski obrnuto. Kod drugih linija muški glas najavljuje stajališta ka centru, a ženski od centra.
Metro radi od 5 ujutru do 1 posle ponoći i zbog frekventnosti saobraćaja ne postoji zvaničan red vožnje, a tokom špica vozovi idu u intervalima od oko minut i po.
Na prodaji karata zaposlene su samo žene, i to one penzionisane, kojima ovaj posao predstavlja dodatan prihod uz skromnu penziju. Najdublja od svih stanica je Park Pobedi, na 74 m ispod površine.
Ova stanica svoj radni vek započela je 1935, što znači da je jedna od prvih i najstarijih u celom sistemu. Putnici se mogu diviti visokim stubovima od rozikastog krečnjaka i plavo-sivog mermera, dok koračaju po podu koji je popločan sivim granitom.
Impozantni barokni plafoni su žuti, dekorisani sa osam mozaičnih panela od kobaltno plavog i dragog kamena. Tema ovih panela je dugogodišnja ruska borba za slobodu i nezavisnost kroz istoriju.
Jedna od najinteresantnijih stanica je stanica Ploščad Revoluciji. Svaki od lukova ove tanice, dekorisan je u ćoškovima sa skulpturama viđenijih likova, revolucionara, ili običnih ljudi Rusije, koji se tematski kreću od studenata, farmera, do sportista, ratnika, lovaca i vojnika.
Sa prednje strane stanice nalazi se 76-a skulptura, koja predstavlja čuvara sa psom, čiju njušku ljudi u prolazu protrljaju za sreću.
Stanica je sagrađena 1952. godine. Poznata je po svojih 32 vitraža, koji su delo poznatih letonskih umetnika. Svaki panel, oivičen je mesinganim detaljima, postavljen u jedan od stubova, i osvetljen iznutra.
Šiljati lukovi između stubova prekriveni su rozikastim mermerom i takođe oivičeni mesinganim reljefnim detaljima. Na krajevima platforme je mozaik Pavela Konn-a, pod nazivom „Mir širom sveta“.
Ova stanica smatra se najlepšom u sistemu. Izgrađena je na osnovu ideje o sovjetskoj budućnosti, onakvoj kakvu je predvideo Majakovski u svojim pesmama.
Stanica se odlikuje gracioznim stubovima sa uglancanim čelikom, rozim rodonitom i sivim dioritom na mermernim površinama. Briljijantni podni dezen od belog i rozog mermera ostavlja bez daha.
Okruženi svetlima, tu je 34 mozaika na plafonu, s temom “24 sata sovjetskog neba”. Putnik može pogledati gore i videti vedru sovjetsku budućnost odmah iznad sebe.
Smeštena 33 m ispod površine, ova stanica je bila sklonište od vazdušnih napada tokom Drugog svetskog rata.
Ova stanica izgrađena je u jeku Drugog svetskog rata. Novokuznetskaja veliča hrabrost i snagu Sovjeta tokom rata. Ima stil rimskog hrama sa izrezbarenim mermernim klupama i šarenim mermernim podovima.
Vojni paneli protežu se čitavom dužinom hola na platformi. Paneli koji slave gradove heroje Sovjetskog Saveza postavljeni su na zidove, a plafoni krase sedam mozaika koji predstavljaju važne sovjetske profesije.
Tvorac mozaika, Vladimir Frolov, poslao ih je u Moskvu ’Putem života’ preko zaleđenog jezera Ladoga. Nažalost i on je sam umro u opsadi Lenjingrada.
https://www.youtube.com/watch?v=lDIIukuKwuANazvana je po fabrici električnih sijalica koja se nalazi u neposrednoj blizini. Plafon je ukrašen sa čak 318 okruglih lampi, raspoređenih u sedam kolona.
Tu je i dvanaest mermernih ukrasa na stubovima, koji prikazuju državnu borbu tokom rata. Ostali stubovi sastoje se od pozlaćenih rešetki na kojima su prikazani čekić i srp.
Tema dizajna ove stanice, je već spomenuta borba za slobodu tokom ruske istorije. Stanica je ukrašena mnoštvom boja i nijansi mermera, od tamno sive do žute.
Skulpture i slike na zidovima posvećene su mnogim revolucionarima. Na zapadnoj strani centralnog hola je velika skulptura “Plamen slobode”.
Raskazovka (čije ime znači „pripovedanje priča“) slavi rusko književno nasleđe. Zidovi platforme prekriveni su imenima najeminentnijih ruskih pisaca i pesnika, a zidovi pored staze ukrašeni su policama sa knjigama na kojima su izložene poznate knjige.
https://www.youtube.com/watch?v=Ut9wVpmzq70Duh pariskog metroa stigao je u Moskvu u obliku Slavjanskog Bulvara. Unutar zakrivljenog staklenog predvorja nalazi se platforma ukrašena elementima secesije - nežnim zakrivljenim lampama, lišćem uokvirenim nazivom stanice i viticama koje se protežu preko zasvođenog plafona.